Home / Lifestyle / Bebe / Vaspitavanje djece kroz povratak prirodi – Šumski vrtići sve popularniji u Evropi
Vaspitavanje djece kroz povratak prirodi – Šumski vrtići sve popularniji u Evropi

Vaspitavanje djece kroz povratak prirodi – Šumski vrtići sve popularniji u Evropi

Nov način vaspitavanja djece kroz radikalan povratak prirodi, gdje je djeci dozvoljeno da se bez nadzora vaspitača pentraju po drveću i igraju vatrom, postao je popularan širom Njemačke. Za sada ima preko 1.500 takvih “šumskih vrtića” širom zemlje.

Pokret se širi i preko njemačkih granica i postao je popularan u mnogim evropskim zemaljama, Japanu i Južnoj Koreji, a interesovanje su nedavno pokazali Amerikanci i Kanađani.

– Kakvo god da je vrijeme ostajemo napolju, djeci nikadšumski vrtići, a nije hladno. Ona i njihovi roditelji znaju kako da se oblače – kaže rukovodilac jednog od vrtića Torsten Rajneke.

Ako se hladnoća i spusti do ekstremno niskih temperatura, djeca i nastavnik mogu potražiti predah u prenosivim logorskim šatorima (u kojima je takođe moguće naložiti logorsku vatru), ili u maloj drvenoj učionici. Ipak, Rajneke insistira da djeca provedu veći dio svog vremena na otvorenom, čak i onda kada snijeg napada do visine od jednog metra.

Kako nastavnici primjećuju, djeca ne pokazuju bilo kakve znake zabrinutosti.

– Možda nemam toliku kontrolu, niti ih mogu uvijek vidjeti, ali znam gdje se nalaze. Naše odsustvo im omogućava da bolje procjene rizike. Ideja je da djeca (neke stvari) uče sama, da uče jedna od drugih, kao i da uče iz sopstvenih iskustava i grešaka – objašnjava Rajnekeon.

Nihal Oz, jedna od vaspitačica, podsjetila se jednog mališe iz šumskog vrtića koji je dugo stajao neposredno uz vatru da bi vidio šta će se desiti.

– Došao je i rekao “izgleda da mi noge nisu izgorjele”. Tako smo svi posjedali na tlo, a ja sam im pričala o vatri, pokazujući im šta se dešava ako neke stvari ostanu izložene dejstvu plamena.

– Diskusije poput ove bliske su i neposredne, pa je na taj način svako dijete u mogućnosti da “osjeti” ovakve lekcije i doživi ih. Malo je organizovanih aktivnosti u trenutku kada dođe vrijeme za užinu oko 11 časova, kada vaspitači donose svježe voće koje se sječe ali i pojede direktno nad posudom – hvata se, naravno, dječijim ručicama spečenim od blata, ukaljanih tokom jutarnjeg lova na puževe, ili tokom izgradnje kućice na drvetu – objašnjava vaspitačica.

 Poslije užine, neka djeca pitaju vaspitače da li mogu da odu do magarčića iz logora, dok bi druga radije išla na penjanje. Nigdje u vrtiću nema ugrađenih ljestvica, jer, kako kaže Rajneke, “ovde je svako drvo za penjanje”. Djeca se mogu uspentrati na bilo koje, kad god žele, penjući se onoliko koliko žele. Jedino je pravilo da im nastavnici mogu pomagati samo dok se spuštaju, ali ne i pri penjanju.

– Ovo ih čini daleko pažljivijima i opreznijima, jer moraju da steknu povjerenje u sebe. Padaju s drveća jedino onda kada njihovi roditelji dođu ovdje, jer tada pomisle da će ih tata spasiti – objašnjava Rajneke.

Predsjednica njemačkog Saveza vrtića prirode i šuma, Ute Šulte Osterman kaže, da, osim jedne slomljene noge, nije bilo ozbiljnih povreda tokom dvadesetogodišnje istorije te organizacije.

– U našim je vrtićima daleko manje nesreća nego u redovnim vrtićima zatvorenog tipa, jer imamo manje, a i mekše, zidove i podove – lišće i blato – kaže ona.

Dodaje da život i boravak na otvorenom čeliči djecu, smanjujući kod njih slučajeve prehlade i gripa. Epidemije vaški su takođe značajno smanjene, jer djeca nisu ograničena na zatvoreni prostor. Postoji, međutim, rizik od dobijanja Lajmske bolesti, usled ujeda krpelja koji se nalaze u prirodi.

eKapija

Šulte Osterman kaže da su za dalji razvoj djeteta veoma važne mentalne i fizičke prednosti dječje igre pod vedrim nebom.

– U djeci koja su provela svoje najranije djetinjstvo u šumskim vrtićima formira se mnogo dublje razumevanje svijeta koji ih okružuje, a dokazano je i da često posjeduju mnogo više samopouzdanja kada kasnije krenu u školu.

Ona podsjeća da su ovakve “školigrice u prirodi” započele u eri hipika i emancipacije studenata. Pokret je zapravo nastao u Danskoj 1950. godine, a prvi vrtići u Njemačkoj otvarani su tokom 1960-tih. Roditelji danas potiču sa svih nivoa društvene ljestvice i u njih su uključena djeca iz svih slojeva.escorts dubaiчерное продвижение сайта

About amra

Leave a Reply

Scroll To Top