Home / Lifestyle / Hrana i piće / Proizvodi žena sa sela na Trgu slobode u Tuzli: Zimnica je najbolja ako se priprema po recepturi starih nana
Proizvodi žena sa sela na Trgu slobode u Tuzli: Zimnica je najbolja ako se priprema po recepturi starih nana

Proizvodi žena sa sela na Trgu slobode u Tuzli: Zimnica je najbolja ako se priprema po recepturi starih nana

U okviru obilježavanja Dana žena danas je na Trgu Slobode u Tuzli upriličen Sajam proizvoda žena sa sela. Brojni posjetitelji imali su priliku degustirati, ali i kupiti najukusnije salate, džemove, ajvar, pekmez, sokove, mliječne proizvode, tradicionalne bosanske kolače, ali i razne rukotvorine.

Svi predstavljeni prozvodi nastali su vrijednim rukama žena sa područja općina Vlasenica i Bratunac.

Za riječ zimnica uglavnom nas vežu pečenje, kuhanje i kiseljenje sezonskog voća i povrća koji su i dalje sastavni dio jeseni brojnih domaćinstava.

U domu Nezire Sejmenović iz mjesta Cerska svaka jesen posvećena je tradicionalnoj pripremi zimnice.

Ajvar, pekmez, kiseli kupus i krastavci, šarena salata i punjene paprike samo su dio zimske ponude iz njenog špajza.

U pripremi zimnice pomažu joj muž i dvije kćerke, a kako nam kaže, namirnice ne kupuje, s obzirom da ih sve brižno uzgaja u svojoj bašti.

Proces pripreme zimnice prati i umor, ali kako ističe, s velikom voljom i željom sve se može uspjeti.

Osvrnuvši se posebno na pripremu ajvara, koji predstavlja najzahtjevniji domaći organski proizvod, Sejmenović nam kaže da dugotrajan proces na kraju daje odlične rezultate, a u plodovima rada svaka porodica uživa do proljeća.

Čuvanje tradicije

“Tajna recepta savršenog ajvara jedino se ogleda u želji za spremanjem. Sve se priprema prema receptima od naših nana, čime čuvamo tradiciju od zaborava”, ističe Nezira koja je također danas izložila svoje proizvode u Tuzli.

Nezira, osim što je zaposlena u poručnoj školi u Cerskoj, svakodnevno radi i na pripremi mliječnih proizvoda. Priča nam da joj ustajanje svako jutro u četiri sata ne predstavlja nikakav problem.

“Nakon što popijem jutarnju kafu, radni dio dana započinjem odlaskom u štalu, a nakon što tu završim sve poslove spremam se za odlazak u školu. Nakon povratka ponovo idem sa obavezama vezanim za štalu i krave koje imamo i tako svaki dan”, ističe naša sagovornica.

U domu porodice Talović jesen je predviđena, između ostalog i za pripremu slatkih proizvoda od šljiva.

Magistrica razredne nastave Alema Talović koja je već 12 godina zaposlena u područnoj školi u Cerskoj i ove godine pripremala je džemove od šljiva.

Kako nam je kazala proizvode je prvenstveno pravila za svoju porodicu. Iako je riječ o veoma zahtjevnom procesu, užitak joj predstvlja i činjenica da svoje džemove može prodati.

Priprema s puno ljubavi

Osvrnuvši se na samu pripremu, Talović kaže da se svi džemovi u njenoj kući prave po tradicionalnoj recepturi.

“Svi naši proizvodi dolaze sa područja u kojem preovladava čist zrak. Sve je zasnovano na prirodnoj bazi, a kvalitet svih proizvoda iz Cerske garantuju naše žene koje džemove, sokove, salate, ajvar… pripremaju sa puno ljubavi”, dodaje ona.

Napominje da je ženama na selu danas jako teško.

“Naša žena na selu je izolovana od svega onoga što imaju žene u gradu. Sve naše proizvode pravimo s ljubavlju i imamo još veće zadovoljstvo kada imamo priliku da ih plasiramo i prodamo. To je za žene jako bitno, jer od tih sredstava imaju priliku ulagati u obrazovanje svoje djece i dalji razvoj”, nastavlja Alema.

Posebnu pažnju danas su plijenili i mliječni proizvodi Nizame Sejmenović. Od 2005. godine zaposlena je kao učiteljica u područnoj školi u Cerskoj, a pet godina kasnije skupa s mužem, koji je u to vrijeme bio nezaposlen, pokrenula je i vlastiti biznis.

Kupili su nekoliko krava, izgradili objekat te pokrenuli proizvodnju mliječnih proizvoda. Međutim, na tome se nisu zaustavili.

Vrijedne ruke ove porodice pripremaju i salate, ajvar, pekmez i sve ostale domaće proizvode koji se vežu za zimnicu.

“Osim što sam supruga, ja sam i majka dvoje djece. A osim što sam zaposlena u školi, mnogo sam posvećena i poljoprirevdi. Sve to iziskuje mnogo truda, rada i ulaganja novčanih sredstava. Sada bi najbolje bilo da imamo tržište za plasman svih proizvoda”, ističe Nizama.

Naglašava i da joj je današnji sajam od posebnog značaja na putu njenog ličnog osnaživanja.

“Osim mene, cilj svih žena iz Cerske danas je da napravimo svoje udruženje kako bi imali priliku ići prema potraživanjima određenih sredstava za daljnji rad. Mnogo bi nam značilo i da imamo tržište za plasman svih proizvoda, a jedan ovakav sajam je odlična prilika za sve nas. Ovdje imamo mogućnost da na najbolji način predstavimo sve naše proizvode”, kaže ona.

Uz malo truda do kupinovog vina

Zbog niske cijene kupine, porodica Pajić počela se baviti proizvodnjom kupinovog domaćeg vina.

U početku su to bile manje količine, ali kako je vrijeme odmicalo tako je rasla i potražnja za ovim proizvodom.

Zdravka Pajić tokom našeg razgovora istakla je da je u početku bilo dosta teško, međutim u radu njene porodice mnogo joj je pomoglo Udruženje “Maja” Kravica putem kojeg je omogućen plasman vina.

Inače, vino od kupina idealno je za poboljšanje željeza u krvi, a porodica Pajić od prodaje za sada ostvaruje solidnu zaradu i od toga živi.

“Konzumiranje ovog vina preporučuje se u manjim količinama, a kada je riječ o samom procesu pripreme isti nije mnogo težak. Kupina se bere na četvrti dan, jer je potrebno da bude baš zrela. Potom se pristupa receptu koji se sastoji od četiri kilograma kupine i kilograma šećera. To se reda u posebna burad u kojima stoji 21 dan. Nakon toga pristupa se procesu presipanja, a što ovom procesu više pristupamo vino je kvalitetnije. Na kraju, vino sipamo u staklene boce i potrebno ga je držati u podrumima u kojima temperatura nije veća od 18 stepeni celzijusa”, pojašnjava Pajić.

U domu ove porodice pored vina pripremaju se još i džemovi i sokovi od kupina, malina i šipka.

“Džemove pripremamo po starom domaćem receptu, odnosno još uvijek se držimo onoga kako su pravile naše bake. Posebno mi je drago što se danas svi vraćaju toj staroj recepturi i što baš dosta traže takve proizvode”, dodaje Pajić.

Inače, današnji sajam upriličen je pod okriljem projekta “Osnaživanje žena u ruralnim zajednicama”, a za čiju je implementaciju zaduženo tuzlansko Udruženje Vive Žene. Učesnici sajma su partneri ovog udruženja i korisnice sa područja općina Bratunac i Vlasenica te žene poduzetnice iz Tuzle.

Pored sajma koji je prije Tuzle upriličen u Vlasenici, dio projekta čini i nedavno održani okrugi sto na temu položaja žena u ruralnim zajednicama.

Tom prilikom su, prema riječima koordinatorice projekta Mime Dahić, žene iz ruralnih zajenica imale priliku prezentirati svoje probleme sa kojima se susreću, ali i govoriti o onome što je neophodno za razvijanje njihovih poduzetničkih projekata.

“Ovo je bio veliki izazov i za naše udruženje. U ovom projektu je trenutno 50 žena, a iz dana u dan imamo sve više zahtjeva za uključivanje. Shodno tome, iduće godine ćemo sigurno imati mnogo više učesnika”, istakla je Dahić.

 

Klix.ba

About Asmir Alić

Comments are closed.

Scroll To Top